Iako se paprika može činiti kao obično, svakodnevno povrće koje nosi posebne čari u jesen kada iz mnogih domova dopire miris pečene paprike, znanstvenicima je posebno zanimljiva jer je prava riznica fitokemikalija i antioksidansa. Poznato je da sadrži visoke koncentracije vitamina A i C, njezina žarka boja svjedoči o bogatstvu biljnih pigmenata, a bogata je i prehrambenim vlaknima. Štoviše, nedavno brazilsko istraživanje provedeno na Sveučilištu u Sao Paolu ukazalo je i na protuupalna svojstva crvene paprike. Brazilcima je crvena paprika posebno interesantna jer je to najčešće konzumirana biljna vrsta u toj zemlji, a fitokemikalije koje sadrži – kapsaicinoidi – prema njihovim spoznajama sprječavaju upalne procese u organizmu. Znanstvenici su ovaj povoljan učinak pripisali svojstvu kapsaicinoida da inhibiraju stvaranje proupalnih citokina, molekula odgovornih za nastanak upale. Budući da je danas dobro dokumentirano kako upala leži u pozadini brojnih bolesti, od ateroskleroze do malignih bolesti, ovo je istraživanje dragocjeno mnogima.

O paprikama pobliže

Paprika potječe iz Južne Amerike. Španjolci su je donijeli u Europu u 15. stoljeću, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše uzgaja u Mađarskoj. U narodnoj medicini stoljećima se koristila kao ljekovito sredstvo, poglavito za jačanje imuniteta. Osim što štiti od brojnih bolesti današnjice, pospješuje apetit i pritom potiče rad želuca jer pojačava lučenje želučanog soka i potiče peristaltiku.

Budući da pripada u mediteransku kuhinju, paprika se izvrsno sljubljuje s maslinovim uljem, lukom, češnjakom, patlidžanima, rajčicama, tikvicama, tunom, srdelama i inćunima. Kisela ili pečena paprika odlično pristaje u salate ili hladna predjela, a može joj se dodati i maslinovo ulje, češnjak i kapare te mediteransko začinsko bilje. Na taj način dodatno se obogaćuje nutritivna vrijednost, a dodatkom ulja tijelu su raspoloživiji ljekoviti biljni pigmenti koji su mahom topljivi u mastima.

Paprike različitih boja zapravo su iste vrste, samo se razlikuju po stupnju zrelosti:

Zelene paprike Zelene paprike beru se prije nego što su u potpunosti dozriju, a zbog toga su često i jeftinije od ostalih vrsta. Zelene paprike će nastaviti žutjeti, a potom, ako ostanu na biljci, crvenjeti. Imaju blago gorak okus i nikada ne mogu biti slatke kao crvene ili narančaste paprike.

Narančaste i žute paprike Zrelije od zelenih paprika, narančaste i žute paprike imaju voćni okus. Žute su bogate luteinom i zeaksantinom, a narančaste alfa-karotenom i beta-karotenom.

Crvene paprike Ova vrsta je zrelija vrsta žutih ili narančastih te zelenih paprika. Bogate su karotenoidima i sadržavaju gotovo 11 puta više karotenoida te 1.5 puta više vitamina C nego zelene paprike. Crvene paprike imaju slatkast, gotovo voćni okus.

Ljute papričice ili feferoni također pripadaju porodici paprika, ali su manje i znatno ljuće. Nutritivni sastav sličan je sastavu paprika, a razlikuju se u sadržaju nositelja ljutog okusa – kapsaicinu.

Količina eteričnih ulja u sjemenu paprike ovisi o količini prisutnog alkaloida kapsaicina. Kapsaicin je specifična tvar i sastavni dio eteričnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema količini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna veličini ploda, provedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike.

Nutritivna i zdravstvena svojstva paprike

Energetska vrijednost svježe crvene paprike iznosi samo 26 kcal na 100 g, a njezina najvažnija karakteristika je bogatstvo vitaminima i mineralnim tvarima. Paprika je jedan od najboljih izvora vitamina C, a sadrži čak 4 puta više ovoga vitamina nego naranča. Ujedno je dobar izvor vitamina B1, B2 i B6 te vitamina E i prehrambenih vlakana. Vitamin A prisutan ja u obliku provitamina – beta-karotena koji se u tijelu po potrebi pretvara u vitamin A. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i željezom.

Crvena paprika koncentriran je izvor karotenoida koji su odgovorni za žarku boju, ali i snažno antioksidativno djelovanje. Dokazano je da likopen i beta-kriptoksantin iz paprika povoljno djeluju na zdravlje srca i pluća, dok su lutein i zeaksantin važni za zdrave oči.

Paprike su jedna od rijetkih namirnica koje su koncentriran izvor likopena. Vjeruje se da ovaj karotenoid igra ulogu u prevenciji bolesti srca i krvožilja svojom sposobnosti sprečavanja oksidacije LDL kolesterola. Paprike su također dobar izvor kalija, minerala važnog za održavanje normalnih vrijednosti krvnog tlaka.

Kapsaicin je spoj iz paprika koji posebno pobuđuje pažnju znanstvenika. U najvećoj koncentraciji nalazi se u ljutim papričicama, a izvjesne količine ovoga spoja kao i njegove analoge sadrže i neke vrste slatkih paprika. Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu spriječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva. Paradoksalno, pokazalo se da štiti od gastritisa i ulkusne bolesti. Naime, kapsaicin ne stimulira već inhibira lučenje kiseline i pogoduje stvaranju lužnatog medija, mukoznih sekreta i potiče dotok krvi u mukozno tkivo što pomaže u prevenciji i cijeljenju ulkusa. I epidemiološke studije su ukazale na zaštitni učinak kapsaicina – čir na želucu je tri puta učestaliji u Kineza u usporedbi s Malajcima i Indijcima koji imaju čestu naviku konzumacije chillija. Ima i protuupalno djelovanje te se posebna pažnja polaže u djelovanje kapsaicina na olakšavanje boli izazvane artritisom. Štoviše, provode se brojna istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu konzumacije ljute hrane s aktivacijom tjelesnih mehanizama za bol. Također, neka preliminarna istraživanja pokazala su da kapsaicin utječe na smanjenje masnog tkiva. Dok čekamo konkretne rezultate istraživanja, nije naodmet povremeno dodati malo ljutih feferona u juhe, variva, na pizzu ili ih poslužiti uz mesne specijalitete te jela s roštilja.

Nutritivna vrijednost paprike:

100 g crvene slatke paprike sadrži:

Energetska vrijednost [kcal]: 26

Ukupni ugljikohidrati [g]: 6.03

Proteini [g]: 0.99

Ukupne masnoće [g]: 0.3

Prehrambena vlakna [g]: 2

Beta karoten [mcg]: 1624

Vitamin A [mcg]: 939.3

Vitamin B1 [mg]: 0.054

Vitamin B12 [mcg]: 0

Vitamin B2 [mg]: 0.085

Vitamin B3 [mg]: 0.979

Vitamin B5 [mg]: 0.317

Vitamin B6 [mg]: 0.291

Folna kiselina [mcg]: 18

Vitamin C [mg]: 190

Vitamin E [mg]: 1.58

Vitamin K [mcg]: 4.9

Bakar [mg]: 0.017

Cink [mg]: 0.25

Fosfor [mg]: 26

Natrij [mg]: 2

Kalcij [mg]: 7

Kalij [mg]: 211

Magnezij [mg]: 12

Mangan [mg]: 0.112

Selen [mcg]: 0.1

Željezo [mg]: 0.43

Voda [g]: 92.21

Autor: dr.sc. Darija Vranešić Bender

Sastojci za 4 osobe

Priprema

1. Na zagrijano maslinovo ulje stavite papriku narezanu na kockice, mladi luk narezan na kolutiće i kratko propirjajte. Na kraju umiješajte ocijeđeni kukuruz.
2. Bjelanjke odvojite od žumanjaka.
3. U čvrsti snijeg od bjelanjaka polako umiješajte žumanjke, Vegetu  i naribani sir.
4. U tavu na zagrijano ulje izlijte ¼ pripremljene mješavine s jajima. Smanjite vatru, pospite s dijelom pripremljenog povrća i pecite oko 3minute.
5. Pečeni omlet poklopite i prije posluživanja pospite narezanim lukom.
6. Tako ispecite i preostale omlete.

Posluživanje

Poslužite toplo sa salatom po želji.

Savjet

Umjesto spomenutog povrća možete umiješati i drugo sezonsko povrće.

Mala tajna

Polaganim dodavanjem Vegete uz neprekidno miješanje, začini će se ravnomjerno rasporediti i jednostavno jelo od jaja pretvoriti u pravi užitak.
Ovo se jelo priprema brzo i odmah poslužuje.

Nutritivne vrijednosti

Energetske i nutritivne vrijednosti izračunate su po obroku. Ako se radi o desertu, energetske i nutritivne vrijednosti su izračunate za 100 g.

Ukupno bjelančevina                   12,28 g

Ukupno ugljikohidrata                    9,33 g

Ukupno masti                             19,74 g

Dijetalna vlakna                            1,51 g

Kolesterol                               324,15 mg

Izvor: Podravka Recepti

Dva su podjednako važna razloga zbog kojih pretile osobe žele postići smanjenje tjelesne mase: zdravstveni – pretilost potiče razvoj karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, dijabetes tipa II, hipertenzije; i estetski – pretile osobe imaju manjak samopouzdanja, proganja ih osjećaj krivnje…

Tako od praktičara koji rade u dijetetskim centrima i nutricionističkim savjetovalištima različite osobe traže savjete iz različitih razloga. Od vrhunski sportaša, osoba ozbiljno narušenog zdravlja, kirurških bolesnika, djece s poteškoćama u razvoju, rekreativca do osoba treće životne dobi.

Iskustvo iz prakse potvrđuje da što je izraženiji motiv za provođenje dijete to su osobe u njoj dosljednije. Uglavnom je tako kod osoba koje promjenama u prehrani pristupaju iz zdravstvenih razloga. Kada je dijeta isključivo vezana uz pojam estetike, a k tome još traži od osobe drastične promjene navika, nerijetko se događa kako te osobe zaključe da je cijeli proces mršavljenja prenaporan i prezahtjevan za njih.

Zato se treba dobro raspitati i među brojnim sredstvima i planovima za mršavljenje koje tržište nudi pronaći onaj koji će dati zadovoljavajuće rezultate, a da pritom ne optereti osobu ili na bilo koji način ugrozi zdravlje.

Kako bi dijeta dala željene rezultate potrebno je postići energetsku potrošnju veću od dnevnog energetskog unosa. Smanjenje kalorija je neophodno, ali se potrebe u vitaminima, mineralima i drugim važnim tvarima ne smanjuju proporcionalno oscilaciji u kalorijskom unosu. Npr. dnevne potrebe organizma za vitaminom C ili vitaminima B skupine jednake su za odraslog muškarca, bez obzira hoće li njegov jelovnik sadržati 2500 ili 3500 kalorija dnevno.

U praksi su redukcijski jelovnici osiromašeni i vitalnim komponentama te se iz dana u dan iscrpljujemo tako da se nakon par tjedana često pojavljuju znakovi razdražljivosti, umora, dekoncentracije i narušavanja imunološkog sustava. Organizam reagira ‘zaštitnički’ te zaustavlja topljenje kilograma, dok se pojedinac razočaran i iscrpljen ponovno vraća na stare navike koje su i dovele do pojave pretilosti.

Iz toga zaključujemo – gladovanje nije put ka korekciji tjelesne mase, a selektivne dijete koje isključuju čitave skupine namirnica mogu biti opasne.

Vodeći se time ‘najbolja dijeta’ nutricionistice Olje Martinić model je korekcije mase koji odlikuje umjerenost. Dani u njoj obilježeni su bojama hrane koja će u njima prevladavati što cijeloj priči daje i jedan zabavni ‘štih’. Počinjemo s tri dana u tri boje – bijeloj, zelenoj i žutoj….

BIJELI DAN

Doručak :

Bijeli frape:
- 2 dcl obranog mlijeka
- 2 banane

Ručak :

- krem juha od gljiva

Na malo ulja lagano popržite pola glavice crvenog luka, par češnjaka i 12 dag gljiva. Kada porumene, zalijte ih vodom (oko 3 dcl), posolite, popaprite i kuhajte 15 min. Veći dio propasirajte te u gustu juhi dodajte komadiće nasjeckanih gljiva, maslinovo ulje i peršin.

- pureći odrezak (gril) – oko 15 dag
- kuhana cvjetača – oko 20 dag
- 1 kriška kruha

Večera :

- rezanci sa sirom

Skuhajte široke rezance, ocijedite i dobro izmiješajte u tavi gdje ste prethodno otopili žlicu maslaca. Naribajte nadjev od oko 12 dag sira – dvije-tri vrste sira (može ovčji, kozji, kravlji i sojin sir…)

Tijekom dana pojedite nekoliko indijskih oraščića i bananu.

ZELENI DAN

Doručak :

- 1 kriška raženog kruha
- namaz od zelene masline (žličica)
- zeleni čaj

Ručak :

- juha od brokule
- 15 dag brokule
- manji crveni luk
- nekoliko češnja češnjaka
- peršin, sol i papar
- vrhnje za kuhanje po želji ( 0,5 dcl)
- sarmice od kelja (1 veća ili 2 manje)
(nadjev kao za ostale sarme s nešto više riže)
- raženi kruh

Večera :

- zeleni rezanci s umakom od plodova mora
- salata od rikule

Kuhane zelene rezance pomiješajte s nadjevom od plodova mora. Nekoliko školjaka, par škampa i slično (može svježe po želji ili pak smrznuto već izmiješano) popržite na ulju gdje ste prethodno već zažutjeli peršin i bijeli luk. Polijevajte temeljcem, a ukoliko su svježi pirjajte ih u vlastitom soku i dodajte mješavinu mediteranskog začina i decilitar crnog vina. Sve prokuhajte i izmiješajte s kuhanim zelenim rezancima.

Tijekom dana pojedite nekoliko zelenih jabuka.

ŽUTI DAN

Doručak :

Žuti frape
- 2 dcl sojinog mlijeka i 5-8 kom suhih marelica

Ručak :

- krem juha od bundeve
- rižoto sa šafranom i teletinom

12 dag meke teletine lagano pirjati na crvenom luku, mrkvi, selenu i drugim začinima po želji. Kada omekša dodajte rižu i jedno pakiranje šafrana. Riža treba biti hrskava.

Večera :

- omlet od žute ili crvene paprike

Na minimalno ulja popržite veliku žutu papriku s pola glavice crvene paprike (priprema kao u wok posudi). Pjenasto umijesite jaja i dodajte na papriku te po želji posolite i popaprite slasni žuti omlet, objašnjavaju na stranici Tportal.

Nutritivna vrijednost paprike

Omlet od žute ili crvene paprike

Autor: Olja Martinić

IZJAVA O ODRCANJU ODGOVORNOSTI:

Svi sadržaji namijenjeni su samo općenitom informiranju i ne mogu se tretirati kao zamjena za medicinski ili stručni savjet.Niti jedan dio stranice ne podrazumijeva nikakvo jamstvo, ni obvezu, te autori ne prihvaćaju odgovornost za eventualne štete i propuste nastale primjenom sadržanih informacija.

Svi tekstovi i članci i informacije u njima su samo neobavezni savjeti. Koristite ih na svoju osobnu odgovornost i rizik. Dijeta69, ni autori članaka ne preuzimaju nikakvu odgovornost za prijedlog dan u članku. Izražena mišljenja su osobna stajališta te ne preuzimamo odgovornost za ista. O svakom pitanju, prijedlogu ili informaciji iz teksta konzultirajte stručnu osobu ili liječnika.

Izoleucin je aminokiselina – HO2CCH kemijske formule (NH2) CH (CH3) CH2CH3. To je esencijalnih amino kiselina, što znači da ljudi ne mogu sintetizirati, mora se pojesti. Ljudi je obično dobijaju proteinima jer je ona sastavni dio proteina.

Izoleucin, zajedno sa druge dvije esencijalne aminokiseline pomaže pri oporavku mišića nakon tjelesne aktivnosti. Portrebna je za kreiranje hemglobina te pri pomaganju u regulaciji razine šećera u krvi.

BCAA tijelo koristi uglavnom tijekom fizičkog opterećenja, treninga. Istraživanja su dokazala da uzimanje BCAA prije treninga može alternirati hormonalni podražaj na visoki intenzitet treninga reducirajući katabolički efekt pri dugotrajnom naporu. BCAA dodaci tijekom dugotrajnog napora mogu spriječiti pad razine BCAA plazme, stabilizirati slobodni triptofan naspram BCAA nivoa, te poboljšati fiziološke i psihološke reakcije na dugotrajni napor.

Dodatno, većina pozitvnog utjecaja uzimanja BCAA provedena je na skupini atleta pod dugotrajnim opterećenjem. Nije potvrđen utjecaj BCAA na anaerobne sportove.

Znanstvena istraživanja pokazala su da uzimanje BCAA prije aerobnih sportova smanjuje razgradnju proteina i ima dobar učinak na mišične zalihe glikogena. Uzimanje 200 mg L- leucina po kilogramu tjelesne težine prije anaerobnog sporta, u ovom slučaju trčanja (sprint), nije međutim dovelo do poboljšanja performansi, odnosno rezultata.

Ispitivanja uzimanja i djelovanja BCAA kod različitih sportaša za sada su ograničena i – proturječna. Pod pretpostavkom da očekujete ergogenički efekt potrebno je uzimati doista velike količine BCAA. Time BCAA postaju vrlo skup dodatak prehrani (ne vjerujte preporučenim količinama proizvođača BCAA). S druge strane, WHEY – protein sadrži velike količine BCAA, što je još jedan razlog popularnosti sirutke kod sportaša.

BCAA zaslužuju veliki plus zbog pozitivnih funkcija u našem tijelu, ali kao zasebni dodatak prehrani može dobiti samo minus. Jednostavno, ekonomičnije je koristiti dobar whey protein koji je bogat s BCAA, nego ih uazimati u formi tableta ili kpsula.

Malo je ljudi čulo za kolecistokinin, ali to je jedan od najboljih prijatelja u borbi protiv viška kilograma.

Kolecistokinin (KCK) potiče pražnjenje žučnog mjehura. Nadalje, Kolecistokinin utječe na ponašanje nakon uzimanja hrane u vidu pospanosti. Inzulin povećava sposobnost stanica za apsorpciju hranjivih tvari. Gastrin i Kolecistokinin potiču izlučivanje inzulina pod utjecajem glukoze. Gastrin i Kolecistokinin sudjeluju ne samo u regulaciji aktivnosti gastrointestinalnog trakta, već i u kontroliranju metabolizma prehrane.

Ovaj probavni hormon smanjuje apetit prirodnim putem. Kako, dakle, doći do kolecistokinina? Naučnici kažu da mahunarke obiluju tim hormonom. To potvrđuju istraživanjem koje je pokazalo da je kod ljudi koji su redovno konzumirali mahune porastao nivo tog poželjnog hormona.