Riznica fitokemikalija i antioksidansa.

Iako se paprika može činiti kao obično, svakodnevno povrće koje nosi posebne čari u jesen kada iz mnogih domova dopire miris pečene paprike, znanstvenicima je posebno zanimljiva jer je prava riznica fitokemikalija i antioksidansa. Poznato je da sadrži visoke koncentracije vitamina A i C, njezina žarka boja svjedoči o bogatstvu biljnih pigmenata, a bogata je i prehrambenim vlaknima. Štoviše, nedavno brazilsko istraživanje provedeno na Sveučilištu u Sao Paolu ukazalo je i na protuupalna svojstva crvene paprike. Brazilcima je crvena paprika posebno interesantna jer je to najčešće konzumirana biljna vrsta u toj zemlji, a fitokemikalije koje sadrži – kapsaicinoidi – prema njihovim spoznajama sprječavaju upalne procese u organizmu. Znanstvenici su ovaj povoljan učinak pripisali svojstvu kapsaicinoida da inhibiraju stvaranje proupalnih citokina, molekula odgovornih za nastanak upale. Budući da je danas dobro dokumentirano kako upala leži u pozadini brojnih bolesti, od ateroskleroze do malignih bolesti, ovo je istraživanje dragocjeno mnogima.

O paprikama pobliže

Paprika potječe iz Južne Amerike. Španjolci su je donijeli u Europu u 15. stoljeću, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše uzgaja u Mađarskoj. U narodnoj medicini stoljećima se koristila kao ljekovito sredstvo, poglavito za jačanje imuniteta. Osim što štiti od brojnih bolesti današnjice, pospješuje apetit i pritom potiče rad želuca jer pojačava lučenje želučanog soka i potiče peristaltiku.

Budući da pripada u mediteransku kuhinju, paprika se izvrsno sljubljuje s maslinovim uljem, lukom, češnjakom, patlidžanima, rajčicama, tikvicama, tunom, srdelama i inćunima. Kisela ili pečena paprika odlično pristaje u salate ili hladna predjela, a može joj se dodati i maslinovo ulje, češnjak i kapare te mediteransko začinsko bilje. Na taj način dodatno se obogaćuje nutritivna vrijednost, a dodatkom ulja tijelu su raspoloživiji ljekoviti biljni pigmenti koji su mahom topljivi u mastima.

Paprike različitih boja zapravo su iste vrste, samo se razlikuju po stupnju zrelosti:

Zelene paprike Zelene paprike beru se prije nego što su u potpunosti dozriju, a zbog toga su često i jeftinije od ostalih vrsta. Zelene paprike će nastaviti žutjeti, a potom, ako ostanu na biljci, crvenjeti. Imaju blago gorak okus i nikada ne mogu biti slatke kao crvene ili narančaste paprike.

Narančaste i žute paprike Zrelije od zelenih paprika, narančaste i žute paprike imaju voćni okus. Žute su bogate luteinom i zeaksantinom, a narančaste alfa-karotenom i beta-karotenom.

Crvene paprike Ova vrsta je zrelija vrsta žutih ili narančastih te zelenih paprika. Bogate su karotenoidima i sadržavaju gotovo 11 puta više karotenoida te 1.5 puta više vitamina C nego zelene paprike. Crvene paprike imaju slatkast, gotovo voćni okus.

Ljute papričice ili feferoni također pripadaju porodici paprika, ali su manje i znatno ljuće. Nutritivni sastav sličan je sastavu paprika, a razlikuju se u sadržaju nositelja ljutog okusa – kapsaicinu.

Količina eteričnih ulja u sjemenu paprike ovisi o količini prisutnog alkaloida kapsaicina. Kapsaicin je specifična tvar i sastavni dio eteričnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema količini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna veličini ploda, provedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike.

Nutritivna i zdravstvena svojstva paprike

Energetska vrijednost svježe crvene paprike iznosi samo 26 kcal na 100 g, a njezina najvažnija karakteristika je bogatstvo vitaminima i mineralnim tvarima. Paprika je jedan od najboljih izvora vitamina C, a sadrži čak 4 puta više ovoga vitamina nego naranča. Ujedno je dobar izvor vitamina B1, B2 i B6 te vitamina E i prehrambenih vlakana. Vitamin A prisutan ja u obliku provitamina – beta-karotena koji se u tijelu po potrebi pretvara u vitamin A. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i željezom.

Crvena paprika koncentriran je izvor karotenoida koji su odgovorni za žarku boju, ali i snažno antioksidativno djelovanje. Dokazano je da likopen i beta-kriptoksantin iz paprika povoljno djeluju na zdravlje srca i pluća, dok su lutein i zeaksantin važni za zdrave oči.

Paprike su jedna od rijetkih namirnica koje su koncentriran izvor likopena. Vjeruje se da ovaj karotenoid igra ulogu u prevenciji bolesti srca i krvožilja svojom sposobnosti sprečavanja oksidacije LDL kolesterola. Paprike su također dobar izvor kalija, minerala važnog za održavanje normalnih vrijednosti krvnog tlaka.

Kapsaicin je spoj iz paprika koji posebno pobuđuje pažnju znanstvenika. U najvećoj koncentraciji nalazi se u ljutim papričicama, a izvjesne količine ovoga spoja kao i njegove analoge sadrže i neke vrste slatkih paprika. Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu spriječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva. Paradoksalno, pokazalo se da štiti od gastritisa i ulkusne bolesti. Naime, kapsaicin ne stimulira već inhibira lučenje kiseline i pogoduje stvaranju lužnatog medija, mukoznih sekreta i potiče dotok krvi u mukozno tkivo što pomaže u prevenciji i cijeljenju ulkusa. I epidemiološke studije su ukazale na zaštitni učinak kapsaicina – čir na želucu je tri puta učestaliji u Kineza u usporedbi s Malajcima i Indijcima koji imaju čestu naviku konzumacije chillija. Ima i protuupalno djelovanje te se posebna pažnja polaže u djelovanje kapsaicina na olakšavanje boli izazvane artritisom. Štoviše, provode se brojna istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu konzumacije ljute hrane s aktivacijom tjelesnih mehanizama za bol. Također, neka preliminarna istraživanja pokazala su da kapsaicin utječe na smanjenje masnog tkiva. Dok čekamo konkretne rezultate istraživanja, nije naodmet povremeno dodati malo ljutih feferona u juhe, variva, na pizzu ili ih poslužiti uz mesne specijalitete te jela s roštilja.

Nutritivna vrijednost paprike:

100 g crvene slatke paprike sadrži:

Energetska vrijednost [kcal]: 26

Ukupni ugljikohidrati [g]: 6.03

Proteini [g]: 0.99

Ukupne masnoće [g]: 0.3

Prehrambena vlakna [g]: 2

Beta karoten [mcg]: 1624

Vitamin A [mcg]: 939.3

Vitamin B1 [mg]: 0.054

Vitamin B12 [mcg]: 0

Vitamin B2 [mg]: 0.085

Vitamin B3 [mg]: 0.979

Vitamin B5 [mg]: 0.317

Vitamin B6 [mg]: 0.291

Folna kiselina [mcg]: 18

Vitamin C [mg]: 190

Vitamin E [mg]: 1.58

Vitamin K [mcg]: 4.9

Bakar [mg]: 0.017

Cink [mg]: 0.25

Fosfor [mg]: 26

Natrij [mg]: 2

Kalcij [mg]: 7

Kalij [mg]: 211

Magnezij [mg]: 12

Mangan [mg]: 0.112

Selen [mcg]: 0.1

Željezo [mg]: 0.43

Voda [g]: 92.21

Autor: dr.sc. Darija Vranešić Bender